U sklopu festivala Francuske u Hrvatskoj « Rendez-Vous », koji se odvija od svibnja do rujna 2015. godine s više od 150 događanja u 22 grada predstavljajući francusku kulturu u njezinoj punoj raznolikosti i bogatstvu, dana 02. rujna održan je Okrugli stol na temu valorizacije kulturne baštine, u Velikoj Vijećnici Grada Karlovca. Ovaj događaj rezultat je višegodišnje uspješne suradnje Hrvatske udruge povijesnih gradova HUPG i Francuske nacionalne udruge gradova povijesti i umjetnosti i zaštićenih sektora (ANVPAH & VSSP), te je realiziran i uz potporu Grada Karlovca i Grada Dubrovnika. Pred brojnom publikom sastavljenom od stručne i zainteresirane javnosti raspravljalo se o aktualnoj problematici zaštite, valorizacije i upravljanja kulturnom baštinom – zajedničkim temama Grada Karlovca i ostalih hrvatskih, ali i francuskih povijesnih gradova. Ispred Grada Karlovca, okupljenima se obratila i poželjela dobrodošlicu zamjenica gradonačelnika Marina Kolaković.
„Hrvatska i Karlovac su bogati povijesnom baštinom. Na nama je da je zaštitimo. Želimo učiti od najboljih, a možda ćemo i mi na području valorizacije kulturne baštine biti primjer dobre prakse“.
Dobar odabir teme i kvalitetna predavanja u sklopu Okruglog stola pozdravile su i veleposlanica Francuske u Hrvatskoj Michèle Boccoz i Sanja Šaban, pomoćnica ministra kulture Republike Hrvatske koja je istaknula da je Festival rezultat suradnje iz 2012. kojom su se predstavili hrvatski umjetnici u Francuskoj i francuskoj kulturnoj javnosti dali priliku da se s Hrvatskom upoznaju iz drugog ugla gledanja, osim onog kao privlačne turističke destinacije. Dodala je kako je cilj ovogodišnje suradnje da se uzvratno francuskim programima premreži Hrvatska. Ovaj okrugli stol je pak primjer međusektorskog preklapanja, urbanizma, kulture i turizma, a upravo takva preklapanja i suradnja nosi održivost projekata i mogućnost dugoročnih veza. Veleposlanica Michèle Boccoz naglasila je kako je bitna mreža suradnje u revitalizaciji povijesne baštine, jer arhitektonska bogatstva ne mogu biti samo briga države već i općina i gradova, te udruga građana i samih građana. Istaknula je kako je također važna i međunarodna suradnja jer vrednovanje i očuvanje neke konkretne povijesne baštine ne pridonosi samo očuvanju lokalnog identiteta, već i onog europskog, kroz zajedničko europsko nasljeđe i kulturu.
Predstavnici Francuske nacionalne udruge gradova povijesti i umjetnosti i zaštićenih sektora (ANVPAH & VSSP) Anna Maria Spano, dogradonačelnica La Rochelle-a, odgovorna za upravljanje zaštićenim sektorom Grada ; Josiane Tricotti, animatorica arhitektonske i kulturne baštine grada Menton i Caroline Cousin, direktorica odsjeka za arhitekturu i kulturnu baštinu grada Pau upoznale su karlovačku stručnu javnost i građane o rezultatima i programima valorizacije i očuvanja kulturne baštine u svojim sredinama.
Josiane Tricotti je predstavila Menton koji je od poljoprivrednog grada u 19. stoljeću rastao u moderno ljetovalište Azurne obale, što je dovelo do pojave ekskluzivnog i masovnog turizma. Pokazala je kako su postigli i kako postižu ravnotežu između urbanog razvoja i konzervacije. Naglasila je važnu ulogu gradske službe za baštinu, koja kontinuirano radi na održavanju lojalnosti građana turizmu i na poduci građana o važnosti svakog segmenta kulturne baštine. Primjerice, resursi nekadašnje poljoprivredne proizvodnje postali su vrtovi, kojih je ukupno sedam, stvoreni po nekadašnjoj zamisli engleskih urbanista, a posjeti se u vrtove ograničavaju i naplaćuju. Od ukupno pet muzeja u ovom malom gradu od 30 000 stanovnika, jedan je novi, u čiju je izgradnju utrošeno 12 milijuna eura. Podsjetila je da je od 60-tih godina Menton grad arhitekture i umjetnika, dodavši kako treba ulagati da bi se postiglo vraćanje turista iz godine u godinu te poticati njihov dolazak tijekom cijele godine u čemu su do sada bili prilično uspješni. Ukazala je i na važnost održivog iskorištavanja kulturne baštine kao resursa umjesto poticanja dugoročno neisplativog masovnog turizma.
Anna Maria Spano predstavila je grad La Rochelle koji radi na brojnim programima za revitalizaciju stare gradske jezgre i nastanjivanja napuštenih zgrada. To su programi od “javnog interesa” koji se realiziraju u suradnji s državom. Jedna od uspostavljenih zaštitnih mjera je da se poznatim tvrtkama, koje imaju u prizemlju prodajne prostore za svoje robne marke, uvjetuje da u najam uzimaju i održavaju podrume i ostale katove zgrade, a ne samo svoj prodajni lokal. Uprava grada La Rochelle predano radi na poticanju sudjelovanja lokalnog stanovništva u izradi i realizaciji projekata Grada koji se direktno tiču javnih prostora i objekata u staroj gradskoj jezgri. Naglasila je važnost suradnje građana i lokalne uprave te pravo na pristup svim informacijama i projektnoj dokumentaciji. Jednako tako prilikom predstavljanja nekog velikog projekta Grada predviđena je posebna procedura da bi svi imali pravo očitovati se o istom. Zakon iz 2002. predviđa kreiranje posebnog vijeća svake četvrti grada koji djeluju kao konzultanti gradskom vijeću. Spano nam je tako predstavila nekoliko zanimljivih projekata u koje su građani bili direktno uključeni.
Caroline Cousin, ravnateljica je i osnivačica Odsjeka za valorizaciju baštine grada Pau raznolikog po svom bogatom kulturnom i prirodnom nasljeđu. Približila je karlovačkim urbanistima, gradskoj upravi i građanima postojeće dokumente koji služe za kvalitetno upravljanje baštinom i njihovu primjenu u praksi za dobrobit razvoja grada. Od 2007. na snazi je ZPPAUP (Zone de Protection du Patrimoine Architectural, Urbain et Paysager « Zaštićena arhitektonska, urbana i pejsažna zona ») – zakon uveden još 1983. s ciljem decentralizacije, a s kojim su započele aktivne studije, zaštita i valorizacija baštine. Uz brojne dodatne akte koji pomažu pri regulaciji i upravljanju baštinom, od posebnog je značaja titula « Ville d’art et d’histoire » (Grad umjetnosti i povijesti) za razvoj javne politike Grada u svrhu postizanja sinergije svih aktera u kulturi i postizanju kolektivne dinamike kulturne baštine.
Upoznavši se s ovim francuskim primjerima moguće je zaključiti kako smo na nivou slojevite zakonodavne uređenosti i provedbe iste prilično daleko od ove zemlje sa stoljetnom tradicijom zaštite i očuvanja kulturne baštine. No, isto tako, pri prezentaciji pozitivnih primjera iz svakog grada, naši francuski predavači istaknuli su činjenicu da nije uvijek jednostavno provoditi postojeće pravilnike, a i problemi iseljavanja populacije iz povijesne jezgre, obnova napuštenih objekata, regulacija prometa i sl. su zapravo jednaki kao i u hrvatskim povijesnim gradovima. Ono što zasigurno možemo naučiti iz francuskih primjera jest da je ključ u suradnji svih aktera – države, regije, lokalnih jedinica, udruga, kulturnih institucija i zainteresiranih pojedinaca da bi mogli napredovati i naposljetku ne samo očuvati kulturnu baštinu već ju koristiti kao održivi resurs.
Iz medija :